Ojačana armatura i mreža za zavarivanje kontroliraju širinu pukotina na podovima koji nisu strukturalni.
Većina zemljanih podova ne radi poboljšanu obradu, ili jednostavno radi nominalne mjere poboljšanja kako bi se kontrolisala širina pukotina. Kada se armirana armatura postavlja u gornji ili gornji položaj debljine poda, može ograničiti širinu slučajnih pukotina uzrokovanih skupljanjem betona, temperaturnim naprezanjem, slijeganjem temelja, vanjskim opterećenjima i drugim problemima.
Ova vrsta poboljšanja se često naziva uređajem za skupljanje i poboljšanje temperature.
Većina slojeva tla nije ojačana, ili se jednostavno rade nominalne mjere poboljšanja kako bi se kontrolirala širina pukotina.
Kada se armatura postavlja u gornji ili gornji položaj debljine poda, širina nasumičnih pukotina uzrokovanih skupljanjem betona, temperaturnim naprezanjem, slijeganjem temelja, vanjskim opterećenjima i drugim problemima može biti ograničena. Ova vrsta poboljšanja se često naziva uređajem za skupljanje i poboljšanje temperature.
Osnovni princip
Budući da postoje mnoga opciona poboljšanja za nestrukturne podove od tla, ovaj će se članak fokusirati na kontrolu širine pukotina putem armature i poboljšanja mreže.
Ojačana armatura i mreža za zavarivanje ne sprječavaju pucanje. Prije pucanja betona, funkcija uređaja za poboljšanje je u osnovi neaktivna.
Kada dođe do pucanja, funkcija se aktivira i njena širina se kontrolira ograničavanjem razvoja pukotine. Ako je betonska ploča popločana na visokokvalitetnoj podlozi i osigurava dobru potporu, dok se koristi betonski materijal niskog skupljanja, razmak između šavova je postavljen na 4,5 metara ili manje i pravilno postavljen, općenito nema potrebe za poduzimanjem mjera poboljšanja. Općenito, ima malo nasumičnih pukotina ili pukotina bez šavova. Ako dođe do nasumičnih pukotina, širinu pukotine također treba održavati manjom zbog odnosa između manjeg razmaka šavova i malog prodora skupljanja u betonske materijale, čime se izbjegava problem naknadnih popravaka ili održavanja.
Kada se to dogodi, ivica pukotine je izložena i ivica će vjerovatno puknuti, posebno kada se betonska ploča zgnječi točkovima, posebno viljuškarima visokog nivoa sa tvrdim točkovima.
Kada se pojavi pojava pucanja, širina pukotine na površini će se povećati i oštećenje betonske ploče duž mjesta pukotine će se brzo pogoršavati. Metode skupljanja i povećanja temperature su potrebne kada skupljajući šavovi nisu dozvoljeni na terenu i nisu ugrađeni. Ponekad je ova metoda poznata i kao kontinuirano poboljšani ili bešavni podovi, koji omogućavaju veliki broj usko raspoređenih (90 do 180 cm) malih pukotina.
Metode kontrole pukotina
Općenito, postoje 2 načina za kontrolu pukotina:
(1) za kontrolu položaja pukotine postavljanjem skupljajućeg šava (bez kontrole širine pukotine), ili
(2) za kontrolu širine pukotine ugradnjom uređaja za poboljšanje (ne može se kontrolirati pozicija pukotine). Metoda 1, možemo kontrolirati položaj pucanja betonske ploče, širinu skupljajućeg šava ili pukotine u šavu u velikoj mjeri kontroliraju razmak između šavova i skupljanje betona. Kako se razmak šavova i skupljanje betona povećavaju, tako se povećava i širina šava. Slično kao kod pukotina, ako je širina šava blizu 0,9 mm, efikasnost zaključavanja i provođenja opterećenja između agregata i izbjegavanja vertikalnog pomaka između šavova je znatno smanjena.
Imajući ovo na umu, mnogi dizajneri koriste konstrukcije za provođenje opterećenja kao što su poluge sile, listovi za prijenos sile ili kontinualna pojačanja u položaju skupljajućeg šava kako bi osigurali dobar prijenos opterećenja i ograničili vertikalni pomak između šavova. Metoda 2, dozvoljavamo da betonska ploča pukne nasumično, ali koristimo armirani čelik ili zavarenu mrežu za kontrolu širine pukotine. Općenito, ova metoda se ne koristi pri postavljanju skupljajućeg šava. Pucanje se javlja nasumično, formirajući brojne male, isprepletene pukotine. Zbog izgleda izgleda, ovu vrstu metode kontrole pukotina potrebno je unaprijed komunicirati s vlasnikom.
